Banjaluka se ponovo nalazi pred velikom urbanističkom prekretnicom – ili, kako bi mnogi građani rekli, pred još jednom epizodom neplanskog građenja pod velom „legalnih procedura“.
Prema nacrtu izmjene dijela regulacionog plana „Centar – Istok“, koji je izložilo Odjeljenje za prostorno uređenje, u strogom centru grada – na mjestu parkinga i popularne picerije „Kod Brke“ – planirana je izgradnja tri zgrade, svaka po deset spratova.
Nacrt pokriva prostor od 2.200 kvadrata na uglu ulica Vase Pelagića i Srpske, a na javnom uvidu biće do 8. juna. Ako Skupština grada da zeleno svjetlo, grad će dobiti dva poslovna tornja i jedan stambeno-poslovni objekat, čime će se zacementirati još jedan dio centra, navodi BL portal.
Iza projekta stoje preduzeća „MG Mind“ Mladena Milanovića Kaje i „Čajevac – servis i promet“ Dragana Bojića, što dodatno podstiče javnu sumnju da se prostorni planovi grada kroje po mjeri moćnih pojedinaca, a ne u interesu šire zajednice. Podsjetimo, inicijativa za izmjene usvojena je još prije dvije godine, ali se od tada – tiho i bez mnogo objašnjenja – povećala predviđena spratnost objekata, s prvobitnih četiri do devet, na sadašnjih deset.
Stari problem u novom ruhu
Ovo nije prvi put da Banjaluka svjedoči „urbanističkoj agresiji“ pod plaštom razvoja. Javnosti su još svježa sjećanja na slučajeve kao što je izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa "Palata" u centru grada (između ulica bana Lazarevića, Srpske i Vase Pelagića), kao i kompleks "Bijeli dvor", kao i nikad objašnjene promjene regulacionih planova u naselju Starčevica, gdje su takođe investitori – sasvim slučajno – bila moćna preduzeća i „ugledni“ pojedinci.
U međuvremenu, zgrade u centru se množe, ali bez vizije, plana i javne rasprave. Grad se vertikalno širi, infrastruktura posrće, a stanovi sve češće kupuju nerezidenti – često i kao investiciona „roba“, dok lokalni stanovnici gledaju kako im se kvartovi pretvaraju u betonske kanjone bez duše i zelenila.
Građani dižu glas: Za plan, a ne klan
Iako Gradska uprava proceduru vodi kao da je sve u skladu sa zakonom, građani ne sjede skrštenih ruku. Inicijativa pod nazivom „Za plan, a ne klan“ u martu je prikupila 1.556 potpisa i predala ih Skupštini, uz zahtjev da se obustavi dalje mijenjanje regulacionih planova dok grad ne dobije sveobuhvatan Urbanistički plan. Taj plan, napominju aktivisti, mora biti strateški, stručan i usmjeren ka održivom razvoju, a ne interesima pojedinaca.
Paradoksalno je što Grad dozvoljava intenzivnu gradnju, iako još uvijek ne postoji novi Urbanistički plan – dokument koji bi morao biti temelj svake ozbiljne urbanističke politike. Umjesto toga, građani svjedoče da se grad razvija stihijski, po principu „karta više za investitora, kvadrat manje za javni prostor“.
Banjaluka između profita i javnog interesa
Dugoročne posljedice ovakvog razvoja grada već su vidljive – saobraćajne gužve, nedostatak parkinga, zagušena infrastruktura, manjak vrtića i škola, odsustvo drvoreda, parkova i zajedničkih prostora. Dok se centar Banjaluke „diže u visinu“, životni kvalitet građana ide u suprotnom pravcu. Pitanje je, međutim, da li će gradski odbornici čuti glas građana – ili će i ovaj put presuditi interes i uticaj investitora.
(MONDO)
