U Bradini kod Konjica počelo je obilježavanje 33. godišnjice od svirepog zločina nad 48 srpskih civila koje su ubili pripadnici muslimanskih i hrvatskih, a potom su spalili ovo i okolna sela.
Liturgiju u obnovljenoj Crkvi Vaznesenja Gospodnjeg služe paroh konjički jerej Branimir Borovčanin i sveštenik Marko Đurić.
Nakon Liturgije biće služen parastos žrtvama i položenci vijenci na spomen-obilježje u porti hrama.
Prisutni su članovi porodica ubijenih, preživjeli, zatim predstavnici boračkih organizacija, Saveza logoraša, generalni konzul Srbije Vaso Gujić, te predstavnici američke i britanske ambasade.
Vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić rekao je danas da Republika Srpska ne traži osvetu, već istinu i pravdu za zločin nad Srbima u Bradini, kod Konjica, koji se dogodio prije više od tri decenije.
"Boli nas još više to što do danas pravda nije u potpunosti zadovoljena. Samo dio odgovornih je procesuiran, dok mnogi još slobodno žive, a porodice žrtava čekaju istinu i priznanje njihove patnje", rekao je Nuždić, ističući da Bradina opominje da je ćutanje saučesništvo, a zaborav druga smrt.
On je istakao da je zbog toga ovaj zločin našao mjesto u "Atlasu zločina" nad Srbima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.
Nuždić je podsjetio da je selo Bradina kod Konjica, većinski naseljeno Srbima, u maju 1992. godine je napadnuto i spaljeno, a njegovi stanovnici izloženi brutalnom nasilju.
On je naveo da su pripadnici takozvane Armije BiH, uz podršku lokalnih i paravojnih jedinica, 25. i 26. maja 1992. godine, upali u selo i izvršili napad na civile.
Nuždić je naglasio da je, prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, prilikom napada najmanje 38 mještana, među kojima žene, djeca i starci, ubijeno na posebno okrutan način, te dodao da poslije ovog napada ubistva nisu prestala.
"Mnogi muškarci su odvedeni u logore u Čelebiće i Musalu, gdje su bili izloženi torturi, poniženjima i zlostavljanju, a torture nisu pošteđene ni žene, ni djeca. Nekoliko stotina žena i djeca zatvoreno je u Konjicu, a mnoge zatvorene Srpkinje su silovane", istakao je Nuždić.
Prema njegovim riječima, Crkva Vaznesenja Gospodnjeg, srce i simbol zajednice, zapaljena je i oskrnavljena, porodične kuće su spaljene do temelja, a mnogi koji su pokušali da pobjegnu su presretnuti i ubijeni.
"Neka nas sjećanje na žrtve Bradine podsjeti da bez pravde nema pomirenja, a bez priznanja bola i patnje drugih nema istinskog mira", poručio je Nuždić.
U Bradini, koja je prije sukoba bilo naseljena većinski srpskim stanovništvom, 25. maja 1992. najbrutalnije je ubijeno 48 srpskih civila.
Preostali su odvedeni u logore ili protjerani, njihova imovina opljačkana, a kuće i Crkva Vaznesenja Gospodnjeg zapaljeni i srušeni. U porti crkve otkrivena je masovna grobnica.
U logorima su umorena još 22 stanovnika Bradine, dok se za pet još traga.
Pokretna imovina je opljačkana, a kuće i Crkva Vaznesenja Gospodnjeg zapaljeni i srušeni.
(Srna/Mondo)
