U Republici Srpskoj od početka 2025. registrovano je šest slučajeva leptospiroze sa različitih teritorija opština i gradova bez epidemijskog javljanja.
"Obojele su tri osobe iz Banjaluke, a druge tri na teritoriji Doboja i Foče. Ovi slučajevi, takođe su raspoređeni u nekoliko mjeseci, počev od januara, kada smo imali prvi slučaj, pa do aprila kada smo imali samo jedan slučaj", rekla je Nina Rodić Vukmir, epidemiolog Instituta za javno zdravstvo RS.
Kako je istakla, u Srpskoj je u 2024. godini zabilježeno 15 slučajeva leptosiproze tokom cijele godine, takođe bez epidemijskog javljanja, što je kako tvrdi, uobičajen trend ove bolesti na našem prostoru i ne odskače od prosjeka za cijelu godinu, ali i od specifičnog doba kada se najčešće javlja, a to su proljeće i jesen.
"Kada se uzmu u obzir svi podaci nije ništa neobično što imamo registrovane slučajeve svake godine, ali epidemijskog javljanja nije bilo", rekla je Rodić Vukmir.
Naglasila je da je leptospiroza zoonoza koja se prenosi isključivo sa životinja na ljude, a često se zove profesionalno oboljenje jer najčešće obolijevaju veterinari, mesari, ribolovci, lovci, ali i urbana popluacija koja dolazi u kontakt sa životinjama na raznim kupalištima, rekreativnim zonama, igralištima...
"Važno je reći da se ova bakterija prenosi direktnim i indirektnim putem, pa su upravo tako i osobe koje rade sa životinjama i najviše ugrožene direktnim putem sa urinom ili tkivom zaražene životinje kao što su glodari, svinje, psi i neke druge divlje životinje, ali zaraza se može desiti i indirektno sa kontaktom površina gdje su te životinje boravile", istakla je Rodić Vukmir.
Klinička slika oboljele osobe zavisi od opšteg zdravstvenog stanja i imuniteta, a liječi se antibiotski.
"Ova bolest ima neki svoj tok, gdje osoba koja se zarazi nakon 10 dana razvija simptome, a to su opšti simptomi koji ne daju jasne naznake da se radi o leptospirozi, osim možda crvenih očiju. Simptomi nakon nekoliko dana prolaze, ali se onda nakon 10 dana mogu javiti opet sa težom formom bolesti", rekla je Rodić Vukmir.
Dodala je da su za prevenciju najvažnije mjere higijene.
"Najvažnija je redovna sistemska deratizacija u proljeće i jesen, koja se i sprovodi, tako da uništimo populaciju glodara i ne dovedemo do njihovog razmnožavanja, a samim tim i pojave bolesti. Potrebno je izbjegavati kupanje u stajaćim vodama posebno gdje se napaja stoka, dobra lična i higijena prostora u kojem boravimo,kao i izbjegavati mjesta gdje se uoče glodari. Odvoz smeća je takođe bitan ne samo zbog glodara, već i drugih životinja, kao što su napušteni psi ili lisice koje samo takođe imali priliku vidjeti u gradu", rekla je Rodić Vukmir.
Za sprečavanje pojave ove bolesti veoma je bitan i veterinarski sektor jer vakcinacija životinja postoji, dok za ljude vakcinacija ne postoji.
"Kada se sve ove mjere sprovode onda dolazi do sporadičnog slučaja obolijevanja što je slučaj i kod nas u Republici Srpskoj", zaključila je Rodić Vukmir.
Podsjećamo, u Kantonu Sarajevo proglašena je epidemija leptospiroze, a do sada je registrovan 21 slučaj oboljenja.
(Mondo)
