Prema pisanju nekih ukrajinskih medija, osim "uobičajenih" uslova nepristupanja NATO-u i zahtjeva da se Ukrajina povuče sa anektiranih teritorija, na pregovaračkom stolu se našao novi zahtjev.
Drama koja okružuje rusko-ukrajinske mirovne pregovore nastavlja se u nedogled, bez svjetla na kraju tunela. Rusi stalno otežavaju konkretne pregovore i rat se nastavlja.
Rusija nastavlja da granatira ukrajinske gradove, sada je pogranični region Sumi postao područje koje Moskva želi da anektira, kako se čini nakon nedavne posjete Vladimira Putina Kursku, a i sam tvrdi da će do kraja godine, iako se stalno najavljuje mirovni sporazum, Rusija osvojiti sve ukrajinske teritorije koje je proglasila svojima 2023. godine.
Međutim, sada su se složili da razmjene hiljadu zarobljenih vojnika u narednih nekoliko dana, što je najveća razmjena od početka ruske agresije. Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, kako je prenijela državna agencija Interfaks, najavio je da će odmah nakon završetka razmjene "Rusija predati Ukrajini svoju listu uslova za prekid vatre". Prema njegovim riječima, Moskva trenutno aktivno radi na listi uslova.
Istovremeno, Vadim Kozjulin, politikolog iz Moskovskog instituta za međunarodne odnose i globalnu politiku, koji je blizak Kremlju, rekao je za ruski portal ura.news da i druga strana priprema memorandum koji bi trebalo da bude "osnova za mirovni sporazum", a Putinov megafon Dmitrij Peskov rekao je da su "spisak uslova i memorandum" dva različita dokumenta.
Kozjulin kaže da memorandum treba da zabilježi postignute sporazume i preostale razlike.
"Možda će razlika biti veća, ali će nam dokument omogućiti da procijenimo trenutnu situaciju i donesemo odluke", dodao je Kozjulin.
Povlačenje Ukrajine jedan od zahtjeva
Prema pisanju nekih ukrajinskih medija, osim "uobičajenih" uslova nepristupanja NATO-u i zahtjeva da se Ukrajina povuče sa anektiranih teritorija - što je za Kijev potpuno neprihvatljivo, a za Moskvu su to teme o kojima se ne pregovara ali se razumiju - Rusi će sada najviše insistirati na temi predsjedničkih izbora, odnosno legitimitetu predsjednika Volodimira Zelenskog. U Moskvi to stalno osporavaju, tvrdeći da bez ove legitimnosti čak ni mogući mirovni sporazum nema legitimitet.
"Za nas je od fundamentalne važnosti ko će tačno sa ukrajinske strane potpisati postignute sporazume", rekao je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.
"Ako potpišu oni čiji je legitimitet, blago rečeno, sumnjiv, onda bi oni koji dođu na vlast poslije njih mogli da dovedu u pitanje postignuti sporazum", rekao je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, koji stalno ističe da Moskva smatra Zelenskog nelegitimnim šefom države.
Rusi vlast u Kijevu nazivaju "huntom"
To su prazne floskule i demagoški pristup koji Moskva stalno odlaže, pretvarajući pregovore u farsu. Štaviše, Rusija se vratila terminologiji od prije početka agresije, kada je vlasti u Kijevu nazivala "huntom". Tako je Lavrov, kako je prenijela agencija TASS, rekao da je "računanje na to da će Zelenska hunta nekako postići dogovor o prekidu neprijateljstava i da će ono što je ostalo od Ukrajine živjeti po zakonima koje su oni usvojili jednostavno, iluzija. To se ni pod kojim uslovima ne sme dozvoliti". Treba obratiti pažnju i na formulaciju "ono što je ostalo od Ukrajine", koja samo potvrđuje da Rusija namjerava da Ukrajinu svede na ostatke ostataka, ako čak i na to.
Rusija, dakle, ne odustaje od potčinjavanja Ukrajine. Lavrov je rekao da su izbori optimalna opcija jer "moramo da znamo ko predstavlja Ukrajinu i čiji je potpis validan". To je jedan od razloga, ili opravdanja zašto se pregovori odugovlače, a posebno zašto se izbjegava direktan susret Zelenskog i Putina jer, kako pišu RIA Novosti, ne znaju "težinu pregovaračkog potencijala Ukrajine".
Kako bi izbori mogli da se održe?
Međutim, istovremeno, ne navode kako bi se ovi izbori sproveli ako Rusija ne pristane na prekid vatre, odnosno pristane, ali uz uslov da tokom tog perioda Ukrajina ne smije da prima oružje za Zapad, da vrši mobilizaciju i bilo kakvo pregrupisavanje, niti da gradi odbrambene objekte na liniji fronta. U Evropi su stoga skeptični prema Putinu i uvjereni da on zapravo ne želi da sklopi mir. Volstrit žurnal je nedavno, nakon telefonskog razgovora između Putina i Donalda Trampa, objavio da američki predsjednik "dijeli to mišljenje".
Ukrajinski portal glavred.info takođe navodi da, pored izbora, Rusi žele da usmjere pregovore i na optužbe za kršenje prava ruskog govornog stanovništva jer tvrde da je njihova zaštita bila jedan od razloga za invaziju. Takođe će biti pokrenuto pitanje Ruske pravoslavne crkve u Ukrajini. Podsjetimo se da je prije nekoliko godina došlo do raskola unutar Ukrajinske pravoslavne crkve, kojoj je "miješana" RPC i koja je od carigradskog patrijarha dobila autokefaliju, koju ni crkvena ni državna politička vlast ne priznaju u Moskvi.
Moskva nezainteresovana za pregovore
Ukrajina smatra zahtjeve Moskve da ukine bilo koji njen zakon neprihvatljivim. Isto tako, Rusija pokušava da obezbjedi da ni SAD ni EU ne budu za pregovaračkim stolom, na čemu Kijev insistira, što je takođe još jedan kamen spoticanja koji ide na ruku Rusima jer je očigledno da Moskva nije zainteresovana za pregovore, osim onih koji bi značili kapitulaciju Ukrajine i njenu političku, društvenu, vojnu, crkvenu i kulturnu rusifikaciju.
Međutim, istovremeno, Ukrajina, kako izvještava Dojče vele, aktivno se priprema za mogući sastanak Zelenskog i Putina, kako je izjavio ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha. Prema njegovim riječima, Kijev razmatra mogućnost proširenog formata pregovora uz učešće međunarodnih posrednika.
"Prepoznajemo da bi ovaj sastanak mogao biti u proširenom formatu. Veoma bismo voljeli da mu se pridruži i predsjednik Tramp. Uvijek insistiramo da Evropa mora biti za stolom mogućih budućih pregovora", rekao je Sibiha, na šta je Moskva samo odmahnula rukom.
Prema riječima nekih ruskih prorežimskih analitičara, Tramp je izgubio interesovanje za pregovore, koje vide kao povoljne za Rusiju, iako Kijev stalno pokušava da vrati Trampa u igru. Cilj Rusije je sada da izbaci iz igre i EU i Veliku Britaniju, a Moskva ne krije zadovoljstvo jer Tramp nije „poslušao EU“ i uveo je nove sankcije. Kremljov analitičar Pjotr Akopov sarkastično kaže da se SAD i EU sve više udaljavaju i da su njihovi odnosi šizofreni.
(Jutarnji list/Mondo)
