Da li geni određuju koliko dugo ćemo živjeti ili nešto drugo?

Šta utiče na naš životni vijek? Iako se veruje da geni određuju koliko dugo živimo, novo istraživanje naučnika sa Univerziteta u Oksfordu ističe da naše svakodnevno ponašanje može da ima podjednako veliki uticaj. Analize objavljene u časopisu Nature bacaju novo svjetlo na ovo pitanje.
Istraživači sa Univerziteta u Oksfordu analizirali su podatke o pola miliona ljudi u Velikoj Britaniji, fokusirajući se na one koji su umrli prije 75. godine. Pored toga, studija je analizirala markere biološkog starenja kod grupe od 45.000 ljudi. Rezultati opisani u časopisu Nature jasno ukazuju da način života može značajno da produži naše živote. Bez marginalizacije uloge gena, istraživači su naveli faktore koje smatraju ključnim za brigu o dugovječnosti.
Ostin Argentijeri iz Oksfordskog instituta za zdravlje stanovništva ističe da promene načina života u mnogim slučajevima mogu efikasno da smanje rizik od prerane smrti. Prema njegovim riječima, ključne su navike koje svakodnevno zanemarujemo i koje utiču na naše zdravlje:
- Faktor koji šteti našem životnom vijeku je pušenje cigareta. Argentijeri u članku objavljenom u časopisu Nature naglašava da ova navika ne samo da skraćuje život, već dovodi i do ozbiljnih bolesti poput plućnih i srčanih oboljenja. "Ako možete da uradite samo jednu stvar, jednostavno nemojte pušiti", pozvao je istraživač.
- Još jedan faktor koji je istaknut bio je nedostatak adekvatnog sna. Prema istraživačima iz istraživačkog tima Univerziteta u Oksfordu, ovo nije samo uzrok bržeg starenja organizma, već i rizik od mnogih bolesti i prerane smrti. Iako se potrebna količina sna može razlikovati od osobe do osobe, stručnjaci se slažu da većina odraslih treba da spava između 7 i 9 sati noću.
- Fizička aktivnost je još jedan važan dio slagalice. Redovna vježba pomaže u održavanju zdrave težine i sprečavanju hroničnih bolesti poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.
- Naučnici nas takođe podsjećaju da obezbijedimo pravilno uravnoteženu ishranu. Ishrana sa pretežno biljkama, morskim plodovima i ribom, a manje crvenog mesa, povezana je sa dužim životom.
Istraživanja pokazuju da čak i male promjene u navikama mogu da donesu ogromne koristi.